nosnja01 nosnja02 nosnja03

Narodne nošnje grada Paga čuvaju se još uvijek, u mnogim paškim obiteljima. Naslijeđene ili napravljene prema starijim primjercima one su prava vrijednost i mnogo nam govore o tome koliko Pažani cijene svoju baštinu. Svoje porijeklo, narodna nošnja vuče iz Venecije i do danas se sačuvala u gotovo izvornom obliku.

Read more...
Top Panel
Members Login

Subota 24 Lip 2017
Deutsch (DE-CH-AT)Croatian(HR)Italian - ItalyEnglish (United Kingdom)
Facebook MySpace Twitter Google Bookmarks RSS Feed 
Paška čipka

01 02 03

Grad Pag, utemeljen je 1443. godine, planiran je veoma skladno, prema načelima urbanizma mediteranskog pojasa, s trgom u sredini i paralelnim rasterom ulica. Djelić tog sklada prenose iglom i koncem, ručnim radom žene koje šiju čipku, koja svojom neponovljivom ljepotom priča o podneblju u kojem je nastala i o želji ljudi da sačuvaju ljepotu, čiju vještinu izrade prenose kroz stoljeća.

04 05 05

Paška čipka, šivana iglom, svoje polazište nalazi među tekovinama tekstilnog rukotvorstva istočnog Mediterana i sa sigurnošću možemo reći da se kvalitetom ravnopravno nosi sa čipkarskim proizvodima susjednih zemalja istog kulturnog kruga, a svojim se osobitim karakteristikama od njih razlikuje. Vrijeme nastanka prave čipke je renesansa. U to se doba u umjetnosti napušta teški polikromni srednjovjekovni kolorit pa se i u oblikovanju tekstila traži nova kvaliteta ljepote u jednostavnosti i čistoći bjeline, bijele platnene tkanine kao osnovice za pojedine dijelove odjeće.

07 08 09 10 17

Prvotna čipka "na iglu" vezana je uz podlogu nastanka i stoga uvijek strogo geometrijskih uzoraka. Jedan od osnovnih oblika prvotne paške čipke koju nalazimo na folklornom ruhu, je RETIČELA. To je kvadratni prostor urezan u platnu i ispunjen nitima poput paukove mreže po kojoj se bodom OBAMETA šivaju željeni motivi ukrasa. Rad u prvotnoj retičeli Paškinje nazivaju ''paški teg'' – u značenju ženski ručni rad. Nalazimo ga na prsima košulje i na kraćim stranicama POKRIVACE – marame za glavu, u onom starinskom tipu ženskog ruha koji se formirao još u 15. stoljeću.

11 12 13

Paški se teg radio bez crtanih predložaka. Žena bi, kao dobra poznavateljica tehnike samo odgledala predložak u sačuvanim predmetima svoje majke i bake. To je mukotrpan, dugotrajan i precizan posao koji zahtijeva puno strpljenja, dobro oko i uvijek mirne i čiste ruke. Na početku 20. stoljeća, pod utjecajem Čipkarske škole u Pagu, čipka se osamostaljuje, pa nije više vezana uz platnenu podlogu.

16 15 14

Od tada pa sve do danas izrađuju se uglavnom tabletići raznih veličina i oblika, posteljno rublje, oltarnici ili ukrasni rupčići. Ali znamo da je bezbroj novih predmeta s vremenom nastalo spontanom kreacijom samih čipkarica koje pojedine elemente izrade, moglo bi se reći ''genetski'', nose u svom pamćenju. Prozračna u likovnoj koncepciji i čvrsta u izvedbi kao da svojom zrnastom strukturom Svijetu prenosi djelić kamenjara na kojem je nastajala, govoreći o kontinuitetu života na ovim prostorima, o identitetu hrvatskog čovjeka koji s ovom čipkom živi već nekoliko stoljeća.

 

Planer putovanja

Upišite polazne podatke i izračunajte put do Hotela Biser


Tečajna lista

Pretvori 

u

  
Trenutno aktivnih Gostiju: 48 
Posjete Sadržajima : 799099