{"id":286,"date":"2010-05-26T17:54:50","date_gmt":"2010-05-26T17:54:50","guid":{"rendered":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/2010\/05\/26\/povijest-grada\/"},"modified":"2010-05-26T17:54:50","modified_gmt":"2010-05-26T17:54:50","slug":"povijest-grada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/2010\/05\/26\/povijest-grada\/","title":{"rendered":"Povijest grada"},"content":{"rendered":"
\n

\"povjest01\" \"povjest02\"<\/p>\n

Na mjestu na kojem se danas nalazi, grad Pag je podignut u razdoblju od 1443. do 1474. godine. Pa\u017eani su, zbog opasnosti od Turaka, koji su u to vrijeme prodrli sve do zale\u0111a Zadra, 18. 5. 1443. godine po\u010deli, dozvolom Mleta\u010dkog Senata, graditi grad na mjestu koje se zvalo uvala Katena. Prije toga Pag se ve\u0107 dva puta selio. Od anti\u010dkog doba, pa do kraja 4. stolje\u0107a grad je postojao na mjestu koje se zvalo Caska (lat: Kissa ili Cissa). Caska je potonula uslijed potresa, pa su se Pa\u017eani preselili na lokalitet znatno ju\u017enije, na mjesto koje se danas naziva Starim gradom.<\/p>\n

<\/p>\n

\"povjest03\" \"povjest04\" \"povjest05\"<\/p>\n

U 10. stolje\u0107u, grad Pag je u potpunosti urbaniziran; posjeduje gradske zidine, kule, fortice, trgove, crkve, samostane, pu\u010dke naseobine i pala\u010de. Stanovnici grada bavili su trgovinom, ribolovom, sto\u010darstvom, bili su mornari i proizvo\u0111a\u010di soli. Mjesto Ko\u0161ljun bila je izlazna luka grada. Prema povijesnim dokumentima, naziv Pag prvi put se spominje u 10. stolje\u0107u. Godine 976. kralj Stjepan Dr\u017eislav osloba\u0111a Pag od Bizantske vlasti i za upravitelja grada postavlja hrvatskog \u017eupana. Poput ve\u0107ine sredozemnih gradova i Pag je, ovisno o povijesnim prilikama, do\u017eivljavao svoje uspone i padove. Godine 1192. izgra\u0111ena je crkva sv. Marije koja i danas dominira podru\u010djem Starog grada. Jedan od najzna\u010dajnijih doga\u0111aja u povijesti grada Paga je dobivanje Bule kralja Bele IV. kojom se gradu Pagu dodjeljuje status slobodnog kraljevskog grada 30. o\u017eujka 1244. godine. Nakon dodjele statusa slobodnog kraljevskog grada, Pag se ubrzano gospodarski razvio.<\/p>\n

\"povjest07\" \"povjest08\" \"povjest09\"<\/p>\n<\/p><\/div>\n

\n

U Pagu se stolje\u0107ima \u017eivot temeljio na kodeksu obi\u010dajnog prava. Pa\u017eani su \u017eeljeli autonomiju za koju su se borili svim pravnim sredstvima. Posebno se za autonomiju grada Paga borio Belota Dobroni\u0107, pa\u0161ki sudac koji je na Op\u0107em hrvatskom Saboru u Ninu 1396. godine nastojao o\u017eivotvoriti ideju o pravnoj i gospodarskoj neovisnosti Paga. Hrvatski kralj Ludovik I 1376. godine potvrdio je Pagu pravo slobodnog kraljevskog grada, i dao mu uz postoje\u0107e, jo\u0161 i neke nove privilegije. Kralj Ladislav, 1403. godine, prodaje Veneciji svoj dio Dalmacije uklju\u010duju\u0107i i grad Pag. Na taj je na\u010din, za vi\u0161e stolje\u0107a, Pag pripadao Mleta\u010dkoj Republici. Godine 1433. Pag dobiva svoj Gradski Statut, jedan od prvih dokumenata takve vrste u Hrvatskoj.<\/p>\n

\"povjest10\" \"povjest11\" \"povjest12\"<\/p>\n

Sredinom 15. stolje\u0107a opasnost od Turaka je bila sve ve\u0107a, pa su Pa\u017eani, 18. svibnja 1443. godine, zapo\u010deli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se on i danas nalazi. Urbanisti\u010dka rje\u0161enja novoga grada po\u0161tovala su principe onda\u0161nje arhitekture i urbanizma, a planovi su se izra\u0111ivali u Veneciji. U izradi urbanisti\u010dkih planova sudjelovao je veliki graditelj i kipar Juraj Matejev Dalmatinac. U velikoj procesiji, nose\u0107i sobom \u010dudotvorni sv. Kri\u017e, Pa\u017eani su se, 18. rujna 1474. godine, preselili u novi grad. Procesiju je predvodio pa\u0161ki knez. U prilici utemeljenja novog grada napisana je povelja u kojoj stoji:<\/p>\n

U ime \u017eivoga Boga i pravoga Oca, Sina i Duha Svetoga, bez \u010dijeg zazivanja nijedan po\u010detak nije valjano utemeljen, jednodu\u0161no je mi\u0161ljenje Paga da se taj grad premjesti do luke Katene, na hvalu Boga i Bla\u017eene Djevice Marije, Svetoga Marka Even\u0111elista, Svetoga Jurja Mu\u010denika i svih svetaca Bo\u017ejih; na \u010dast i diku Prejasnoga Vladara i Presvijetlog gospodina Francesca Foscaria, milo\u0161\u0107u Bo\u017ejom slavnog mleta\u010dkog Du\u017eda, te cjelokupne velemo\u0107ne na\u0161e Mleta\u010dke vlasti, pod pokroviteljstvom koje su i ovi temelji i mir i sigurnost svih plemi\u0107a i cjelokupnog puka ove zemlje i otoka. U tom gradu neka budu polo\u017eeni temelji crkava i samostana za obavljanje slu\u017ebe Bo\u017eje, a u prvom redu crkve Bla\u017eene i Preslavne Djevice Marije. Za nadzor nad njezinom gradnjom Kaptol i Vije\u0107e Paga izabrali su po\u0161tovanu gospodu vele\u010dasne Vulkozija Gruboni\u0107a, natpopa i Bla\u017ea Martini\u0107a, pa\u0161kog kanonika, gospodina Di\u0161mana Di\u0161evi\u010da pok. Luke i gospodina Bla\u017ea Di\u0161kovi\u0107a, koji \u0107e u ovoj knjizi uredno ispisati sve pravne poslove u vezi sa spomenutom gradnjom, naime novac koji je prikupljen, koji se ima utro\u0161iti i isplatiti.<\/p>\n

Ta je crkva zapo\u010deta u subotu 18. svibnja 1443. oko tre\u0107eg sata, a kamen temeljac blagoslovio je pre\u010dasni u Kristu otac i gospodin Laurencije Venerije, milo\u0161\u0107u Bo\u017ejom i Apostolske stolice nadbiskup zadarski i na\u0161 metropolit, uz molitve sve\u0107enstva te pu\u010dku povorku i sve\u010danost. Odmah potom, \u010detvrtog sata, po\u010dela je gradnja grada, to \u0107e re\u0107i temelja velike kule kraj popre\u010dnih vrata. Prvi kamen polo\u017eio je velemo\u017eni gospodin knez Petar Faletro, drugi vele\u010dasni Marget, primicer; svaki od njih u svojem kutu, mole\u0107i ondje ponizno Boga Oca, \u010dije smo ime u po\u010detku zazivali, da se ovi po\u010deci, njegovom mo\u0107i i milosr\u0111em zapo\u010deti i pokrenuti, tako dovr\u0161e te \u010duvaju u sve vijeke vjekova. Amen.\u00bb<\/p>\n

\"povjest13\" \"povjest14\" \"povjest15\"<\/p>\n<\/p><\/div>\n

Sna\u017ene i mo\u0107ne zidine, oja\u010dane s devet kula, okru\u017eivale su Pag i branile ga od svakog napada. To je stanovni\u0161tvu osiguravalo mir, a gradu napredak. U to se vrijeme razvijaju gospodarske veze Paga s drugim podru\u010djima, a mnogi Pa\u017eani odlaze na poznata sveu\u010dili\u0161ta diljem Europe. Usprkos preseljenju, Pa\u017eani nisu zaboravili Stari grad. Franjevci 1589. godine ondje grade svoj samostan. Ostaci tog samostana i danas su vidljivi. Na blagdan Vele Gospe, Pa\u017eani odlaze u Stari grad kako bi se molili \u010dudotvornom kipu Majke Bo\u017eje od Staroga grada. U sve\u010danoj procesiji, taj se \u010dudotvorni kip nosi u grad Pag i postavlja u Zbornu crkvu Marijinog Uznesenja odakle se ponovno vra\u0107a u svoje sveti\u0161te na blagdan Male gospe, 7. rujna. Na \u010delu pa\u0161ke uprave stolje\u0107ima se nalazio knez kojeg je iz redova odli\u010dnika, postavljala sredi\u0161nja vlast u Veneciji. Va\u017enu ulogu u oblikovanju kulturnog i gospodarskog \u017eivljenja u Gradu Pagu imale su pa\u0161ke plemi\u0107ke obitelji, na primjer Mi\u0161oli\u0107i, Zorovi\u0107i, Portade, Jadruli\u0107i i osobito Mirkovi\u0107i. Njihove su pala\u010de bile simbol mo\u0107i i bogatstva, ali i op\u0107eg prosperiteta grada Paga. U vrijeme hrvatskog preporoda u Pagu ja\u010da nacionalna svijest, pa na politi\u010dkom zna\u010denju dobivaju Hrvatska narodna stranka i Hrvatska stranka prava. Na izborima 1882. godine Hrvatska narodna stranka dobiva najvi\u0161e glasova, a gradona\u010delnikom postaje Nikola Portada.<\/p>\n

\"povjest16\" \"povjest17\" \"povjest06\"<\/p>\n

Na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e u gradu Pagu \u017eivjelo je 4700 stanovnika. Nakon toga, a osobito tijekom 1905. godine, nakon pojave jedne biljne bolesti koja je uni\u0161tila vinograde, dolazi do velikog osipanja stanovni\u0161tva. Mnogo je Pa\u017eana u to vrijeme iselilo, ponajvi\u0161e u SAD, Kanadu i Australiju. Tijekom tridesetih godina 20. stolje\u0107a, zbog agrarne reforme, dolazi do usitnjavanja posjeda pa slabi gospodarska snaga plemstva, koje postupno po\u010dinje odlaziti.\u010clanovi velikih plemi\u0107kih obitelji odlaze u Italiju, Ju\u017enu Ameriku, a jedan dio u Zagreb, Rijeku i druge gradove u Hrvatskoj. Do velikog osipanja stanovni\u0161tva dolazi i koncem II svjetskog rata 1941.-1945. (u to vrijeme plemstvo potpuno nestaje). Dvadesetak godina traje razdoblje vrlo slabog gospodarskog \u017eivota. Po\u010detkom 60-tih godina 20. st. po\u010deo se intenzivnije razvijati turizam. Turizam, kao nova gospodarska grana, daje zamah op\u0107em razvoju, pa se Pag urbano \u0161iri izvan okvira stare gradske jezgre. Nastaju novi dijelovi Paga: Vodice, Blato, Murvica, Varo\u0161, Ba\u0161aca, Bo\u0161ana i Sv.Jelena. Godine 1968. otvara se tada suvremeni hotel “Bellewue” sa 370 le\u017eajeva, ure\u0111uju se pla\u017ee, auto-kampovi, prometnice. Pag postaje privla\u010dno turisti\u010dko odredi\u0161te. Otvaraju se caffe-barovi, disco-klubovi, trgovine, te dolazi do pojave niza uslu\u017enih djelatnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na mjestu na kojem se danas nalazi, grad Pag je podignut u razdoblju od 1443. do 1474. godine. Pa\u017eani su, zbog opasnosti od Turaka, koji su u to vrijeme prodrli sve do zale\u0111a Zadra, 18. 5. 1443. godine po\u010deli, dozvolom Mleta\u010dkog Senata, graditi grad na mjestu koje se zvalo uvala Katena. Prije toga Pag se […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":269,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286"}],"collection":[{"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=286"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/286\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/media\/269"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=286"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=286"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hotel-biser.com\/2018\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=286"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}