ZBORNA CRKVA MARIJINOG UZNESENJA (Trg Petra Krešimira IV)
Zborna crkva utemeljena 18. svibnja 1443. godine. Podignuta je s namjerom da postane katedralom, dakle sjedištem biskupije. No, zbog raznih političko-povijesnih razloga, nikada nije proglašena katedralom. Crkva se može razgledati svakodnevno i u njoj se redovito održavaju liturgije.
KNEŽEV DVOR (Trg Petra Krešimira IV)
Knežev dvor datira iz 15. stoljeća. Do 1905. godine bio je sjedište otočne i gradske uprave. U njemu su stolovali knezovi (s mandatom u trajanju 33 mjeseca) koje je postavljala Venecija, i zasjedalo Plemićko i Gradsko vijeće. (U Kneževom dvoru djelovao je, kao načelnik s funkcijom posljednjeg paškog kneza, pravnik i povjesnik Marko Lauro Ruić.
KULA SKRIVANAT (Golija)
Kulu Skrivanat se u Pagu uobičajeno naziva Gradskom kulom. Od devet kula koje su okruživale grad Pag, ona je jedina preostala. Izgrađena u 15. stoljeću, služila je kao snažna utvrda na sjeverozapadnoj strani grada. Nasipavanjem tla u okolici kule, njena je visina smanjena za oko dva do tri metra. Njen najistureniji dio nekada je oplakivalo more, a u prorezima na pročelju stajali su laki i teški topovi.
ZGRADA GRADSKE UPRAVE (Kula Kamerlengo)
Na mjestu na kojem se nalazi sjedište gradske uprave Paga, do 1905. godine nalazila se Kula Kamerlengo, sagrađena u obliku osmerokuta. Svojom izrazito moćnom konstrukcijom, štitila je zapadni, morski ulaz u grad. Pored nje, s južne strane, nalazio se gradski arhiv koji je zajedno s kulom izgorio 1905. godine. Frane Budak, tadašnji gradonačelnik, preuredio je kulu i u njoj postavio sjedište gradske uprave.
MAGAZINI SOLI (Prosika)
Gradnja magazina soli počela je 1629. godine na mjestu gdje je do tada bila Opatija sv. Petra (s lijeva na desno: peti magazin). Magazine je počeo graditi Jerolim Mondela, trgovac iz Šibenika. Uspio je sagraditi prva tri magazina. Preostalih šest magazina dograđeno je u vrijeme kada je Pag pripadao Austro-Ugarskoj Monarhiji. Magazini soli su jedinstveni spomenici paške arhitekture, a bez premca su i u svjetskim razmjerima.
CRKVA SV. FRANE (Trg Sv. Frane)
Uz crkvu sv. Frane nalazio se samostan – sjedište franjevaca konventualaca koji su u Pag došli iz Staroga grada. Samostan je prestao postojati 1785. godine, kada je posljednji franjevac, na vlastitu molbu, zatražio preseljenje u Šibenik zbog nemoći. No, samostan je formalno ukinut 1795. godine. U napuštene samostanske prostorije smještena je prva paška škola. Cijeli je kompleks srušen 1854. godine. Crkva sv. Frane posljednji je ostatak nekadašnjeg sjedišta franjevaca u Pagu.
BENEDIKTINSKI SAMOSTAN SV. MARGARITE (Ulica Jose Felicinovića)
Benediktinski samostan sv. Margarite datira iz 1483. godine. Gradnju je potakao kanonik Juraj Slovinja. Crkvu uz samostan podigla je paška plemićka obitelj Mišolić. Uz crkvu je podignuta i kapela s grobnicom.
CRKVA SV. JURJA (Ulica Jurja Dalmatinca)
Crkva sv. Jurja, sveca zaštitnika grada Paga, djelomično bila je jednim svojim djelom dio sjeveroistočnih zidina grada. U njoj se liturgije održavaju samo povremeno, a najčešće služi kao galerija u kojoj se priređuju izložbe.