Područje otoka Paga bogato je arheološkim ostacima, koji se nalaze na širokom području od Luna do Fortice. Također, i sam grad Pag kao cjelina je zanimljivo arheološko područje; posebno područje stare gradske jezgre i Starog grada, napuštenog u 15. stoljeću. U uvali Santiš pronađeni su tragovi brodoloma iz vremena antike. U podmorju mjesta Košljun pronađeni su dokazi o postojanju dobro uređene luke.
Najstariji podmorski pronalazak na Pagu je amfora iz 3. stoljeća prije n. e. koja je pronađena nedaleko od otočića Maun, zapadno od grada Paga. Amfore ili dijelovi amfora na dnu mora, ostatci su brodoloma, koji su pronađeni i kod rta Prutna. Jedan od zanimljivijih pronalazaka je i kameni nasip u mjestu Košljun za koje se pretpostavlja da je bio dio nekadašnje luke. Jedan od važnijih arheoloških pronalazaka na kopnenom dijelu Paga je ciglarska peć koja se nalazi kod mjesta Dinjiška, s desne strane ceste koja iz Paga vodi prema Zadru. Kako navodi povjesničar Smiljan Glušćević, ta se peć sastojala od dva ložišta polukružna presjeka i prostora za pečenje kojemu oblik (kružni li kvadratni) nije bilo moguće utvrditi. Pretpostavlja se kako je peć išla oko 3, 5 metara u dubinu.
Na području potopljene Caske, među mnogobrojnim nalazima keramike i sličnih arheoloških ostataka, pronađena je i uljanica na kojoj se nalazi prikaz Herakla. U Paškoj uvali pronađeni su ostaci keramike čije je porijeklo sjevernoafričko, a pripadaju keramičkoj skupini koja se opisuje kao keramika “sa zadebljanjem oboda s unutrašnje strane” iz 2. – 3. stoljeća n. e. Na širem području grada Paga mogu se pronaći, čak i na posve neobičnom mjestu, na primjer na vrhu brda, brojni ostatci keramike. Bogati slojeviti ostaci keramike nalaze se i u plitkom podmorju na području Bašace, sjevernog dijela grada Paga. Bogata nalazišta keramike govore o uhodanim i stalnim trgovačkim vezama koje su postojale između Paga i sjevernoafričkih luka od 3. stoljeća pr. n. e. do 4. stoljeća n. e. Ostaci brodoloma, od kojih su neki istraživani, a neki nisu, također mogu posvjedočiti o intenzivnim trgovačkim vezama.
Na području Starog grada otkriveni su dijelovi megalitskih temelja, što upućuje na zaključak kako se na tom mjestu naselje nalazilo još u doba antike. Na području Lokunje pronađeni su ostaci oružja, oruđa i predmeta za kućnu upotrebu koji pripadaju liburnskom razdoblju. Brojni arheološki ostaci na Pagu svjedoče o živosti koja je postojala na ovim prostorima, o značenju koje je Pag imao, ne samo u doba Rimskog carstva (Caska), nego i prije, ali i poslije toga.